Liječenje

Liječenje

Endovenozna laserska terapija (EVLT)

Riječ je o zatvaranju oštećenih dugih površinskih vena iznutra pomoću topline (endovenozna termoablacija). Metoda je moderna alternativa klasičnom kirurškom zahvatu i rezervirana je za pacijente koji boluju od umjerenih i težih oblika oštećenja vena (stupanj 2. – 6.). Prednost joj je da se izvodi u lokalnoj anesteziji, da zahvat traje kratko, da nakon zahvata ne zaostaju rane od rezova, podljevi krvi niti ožiljci, te da je bolesnik odmah nakon zahvata radno i socijalno sposoban, te navodi naglo poboljšanje simptoma i osjećaj “olakšanja”. Također se može izvoditi i u ljetnim mjesecima. Primarna uspješnost laserskog tretmana vena je 99-100%, a dugoročna se uspješnost kreće u rangu 94-97%.

Radiofrekventna ablacija vena

Razlika između radiofrekvencije i lasera je u tome što se radiofrekvencija služi mikrovalovima koji zagrijavaju stijenku vene iznutra, a laser koristi snop svjetlosti koji zagrije stijenku.

Kirurško liječenje

Klasično kirurško liječenje po Babcocku (eng. Crossectomy, Stripping) koristi se duže od stotinu godina i bazira se na odstranjenju oštećenih vena (najčešće vena safena magna ili parva). Uz suvremene metode liječenja vena klasičan se pristup uglavnom može izbjeći. On podrazumijeva potrebu za (najčešće) općom anestezijom i boravkom u bolnici, razmjerno veliku invazivnost postupka, uz brojne rezove i šavove, kao i podljeve krvi, te produljenu radnu nesposobnost. Također se u pravilu izbjegava u istom aktu liječiti obje noge ovom metodom, već ih se liječi u dva akta. Unatoč dobrim početnim rezultatima kirurškog liječenja, nakon desetogodišnjeg praćenja utvđena je stopa recidiva viša od 60%.

Sklerozacija

Ultrazvučno navođena sklerozacija pjenom (eng. Ultrasound Guided Foam Sclerotherapy) zasniva se na kemijskom oštećenju stijenke vena upotrebom smjese kemijskog sredstva (sklerozansa) i zraka, koja se pod kontrolom ultrazvuka uštrcava u vene. Ova je metoda naročito dobra za rješavanje potkožnih varikoznih vena koje zaostanu nakon laserske ili radiofrekventne endovenozne ablacije magistralnih vena. Manje je uspješna od navedenih metoda u dugoročnom rješavanju patološkog tijeka krvi u samim magistralnim površinskim venama (npr. vena safena magna), poglavito onim kalibra šireg od 1cm, kod kojih uspješnost pada na ispod 90%.

Postoji i sklerozacija tekućim sklerozansom, ali ona se uglavnom primjenjue kod pacijenata kod kojih color Doppler da negativan nalaz, ali pacijenta estetski zabrinjavaju tzv. “metličaste vene” ili “kapilare” (eng. Spider veins) – vene manje od 4 mm u promjeru. Također je moguća i laserska terapija metličastih vena.

Jedna od glavnih mana sklerozacije (pjenovitim i tekućim sklerozansom) je da učestalo hiperpigmentira tj. zatamnjuje kožu u području gdje se nalaze tretirane vene, tako da bi svatko tko se odluči za tretman ovom metodom trebao biti upoznat s navedenom nuspojavom.